Zika Nikolic – Pjesma o starcu (Ibro stari)

Kraj ognjista sjedi Ibro stari

lulu pusi, za brige ne mari

lulu pusi, za brige ne mari

Aman, tu kraj vatre on po svu noc sjedi

kavu srce i s lulom besjedi

Kroz pendzere mjesecinu gleda

poj slavuja zaspati mu ne da

poj slavuja zaspati mu ne da

Aman, stari Ibro ceka zoru ranu

raduje se svakom novom danu

Sam ostade jedini u soju

ceka Ibro i sudbinu svoju

ceka Ibro i sudbinu svoju

Aman, sijeda kosa, lice puno bora

starost dodje, umrijeti se mora

Објављено
Категоризовано као Zika Nikolic

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *